www.mfat.govt.nz www.safetravel.govt.nz
New Zealand Ministry of Foreign Affairs & Trade.
.Global IssuesInternational OrganisationsAfricaAntarcticaAsiaAustraliaEuropeLatin AmericaMiddle EastNorth AmericaPacificEnvironmentFijiFisheriesNZ Tuvalu immigrationPIF 2011Regional SecuritySPRFMO meeting 2013TokelauAdministratorsTokelau Constitution (English)Tokelau Constitution (Tokelauan)Tokelau FlagTokelau TreatyTrade

Related resources

External Links

Country/territory locator

Enter the country or territory for the information paper you want. (We do not have information papers on all countries.)

World map. Africa Europe Middle East North Asia South/South East Asia Australia Pacific Latin America North America/Caribbean

 

photo gallery

Glossary

Although we have tried to use plain English content on the site, you may come across specialist terms and acronyms. Find out what they mean in our glossary of terms.

If you come across a term that isn't included in the Glossary please send us an email.

Pacific

Tulafono Fakavae A Tokelau 

PDF Format (265kb)

Fakatomuaga

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e takutino, 

Ko Tokelau e fakavae tumau i te Atua. Ko te fakavae tenei e matea i nā nuku ma kafai ona tagata e faifaimea fakatahi, ma nonofo fakatahi i te filemu ma te fiafia, 

Mai te kāloā, ko nā tālaaga ki fenua o Atafu, Nukunonu, Fakaofo, ma Olohega na fauhia kē fai ma o matou kāiga. Talu mai nā aho o Maui, ma Tui Tokelau ko te laukelekele, te tai, ma te ea nae fakaolaola ai o matou tagata ma ko te Atua e ia poupouakia kimatou, 

E tāua lahi kia te kimatou i te taimi nei, ke haoloto kimatou i te faiga o a matou tonu. E fakatāua ia leo o ō matou tagata uma ia matou faigātonu uma. Ko kimatou e tu tautahi, i te fakaaogāga o a matou koa, 

I te fakatinoga o aho takitahi o ō matou olaga, e fakamuamua ma fakatāua pea e kimatou a matou aganuku ma a matou tū ma nā aga, ma e fakaauau pea to latou fakatāuagia. Ko nā fakanauga a o matou tagata e tatau ke atafia ia matou nofonofoga,

Ko te kāiga, ko te fatu ia o to matou atunuku, ma ko nā faiga gali e atiake ai o matou kāiga, e fakaaogā e kimatou kē fatu ai nā faigātonu a te atunuku, 

Ko nā nuku e puna mai ai te pule katoatoa i loto o Tokelau. 

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e talitonu 

I te faka-Tokelau, e aofia ai te taofi mau ki te ōlaga fakalagolago o te tahi ki te tahi e tauhi ai nā tagata fakaalofa, te tāinatiga ma te fakahoahoaga o nā koa, te tutuha o nā avanoa ke auai ai ki nā faifaiga a nā nuku, ma te āiātatau ke ola fiafia, 

Ko nā galuega uma e fai i loto o Tokelau e fuafua fakalelei ke fetaui ma nā fakanauga a tagata kua fakaali, ma e galulue mālohi ki ei kimatou ke fakataunuku ai iena fakanauga, 

I te tāua o te ola mālōlō lelei, akoakogia, ma he tulaga o te ōlaga lelei, tauhihi ki nā tulafono, talia ni huiga e kui mai ai ni fakamanuiaga mo Tokelau, aloakia o te āiātatau a tagata tautokatahi, e hē fakailoga tagata, ma ni takitaki fakamaoni, 

Ko a matou fakalapotopotoga i loto o nā nuku, e manino a latou hini ma a latou tulafono fakavae, ma e i ei o latou hao ki te atiakega o Tokelau,

Ko a matou akoakoga e tatau lava ke falite lelei ke fakafetaui ki nā manakoga ma nā fakanauga a o matou tagata, ma e tatau kē tuku he fakatāuaga ki nā iloa faka-Tokelau fakatahi ai ma nā iloa fou e manuia ai ia Tokelau. 

Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, nei kua hokotakuau 

Mo te puipuiga o o matou kāiga ma te aganuku, ma mo te puipuiga o te tutokatahi o nā nuku i nā matakupu e patino ki a te kilatou, ma ko nā mafuaaga ia kua fakavae ai nā takiala ienei, mo te Tulafono Fakavae o Tokelau.

1 Tokelau

Ko Tokelau ko nā fenua uma, te kogātai fakalotoifale, tai hiko takamilo, ma ietahi koga e āiā ki ei ia Tokelau, i nā Tulafono Fakavāomālō.

top of page

2 Ko nā Nuku

  1. Ko nā nuku kua fakanofo tonu fakatatau ki nā tulafono.

  2. E filifili e nā nuku he Faipule ma he Pulenuku fakatatau ki te tulafono.

3 Fono Fakamua

  1. Ko te Fono Fakamua e aofia ai nā hui ienei—

    1. Te Faipule ma te Pulenuku o nā nuku takitahi, ma
    2. E fokotahi te hui mai nā nuku takitahi, mo te toka 100 o tagata e nonofo i te nuku tēnā, fuafua ki te faitauga mulimuli o te aofaki o tagata, e tafapili ki te numela e lata ki te 100 o te aofaki o tagatānuku.

  2. Ko nā hui e tofia e nā nuku takitahi fakatatau ki nā tulafono fakatātia a te nuku tēnā.
  3. Ko te mataloa o te nofoakiga a nā hui ki te Fono Fakamua ke tāga tutuha ma te nofoakiga a nā Faipule.
  4. Kafai e i ei he mafuaga e tatau ke huia ai he hui i loto o te taimi o te nofoakiga, e tofia hona hui e te nuku fakatatau ki nā tulafono fakatātia a te nuku tēnā.

4 Fonotaga a te Fono Fakamua

  1. Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e uhuia, kafai e mafai, nāhe i lalo ifo i te fakalua i te tauhaga.

  2. Ko te Fono a te Mālō Fakaauau ka fakatātia e ia nā aho o nā fonotaga takitahi a te Fono Fakamua.

  3. E heai he tonu e tatau kē fai e te Fono Fakamua vāganā ko he lua vae tolu te numela o nā hui e i ei, fakatahi ai, e hē i lalo ifo o he tokafā o ni hui mai nā nuku takitahi.

  4. (i) Ko nā matakupu uma e tuku ki te Fono Fakamua ke fai ki ei he tonu, kafai e fai he palota, e tatau ke fakaiku e te tokalahiga o nā palota a nā uhufono o te Fono Fakamua.
    (ii) Kafai he matakupu e tutuha nā palota, ko te matakupu e hēki pāhia.

  5. Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e tatau ke fakaavanoa ki tagata uma, e tuha ai ma nā Tulafono Fakatonutonu o te Fono Fakamua.

  6. Ko te Fono Fakamua e fai ana galuega i tana kikilaga e talafeagai ma fakatatau ki nā tulafono ma ana Tulafono Fakatonutonu.

  7. E heai he fakamahinoga e i ei hona mafai-fakamahino ki te fakatinoga o nā galuega a te Fono Fakamua, pe ko te tauhiga o te mamalu i te Fono Fakamua e hō he tino kua ia te ia te mālohiaga ke fakatino ai te vāega tena.

  8. Ko te aloakia o hō he fonotaga a te Fono Fakamua, ma te aloakia o he pepa fakamaonia e fai e te Takitakifono o te Fono Fakamua i te fakatinoga o nā tiute o te Takitakifono, e hē fakafehiligia e hō he fakamahinoga.

top of page

5 Ko nā mafai faitonu o te Fono Fakamua

  1. E ō te Fono Fakamua te tiute ke pulepule nā matakupu ienei mo te manuia o te atunuku—

    1. Fakahoahoaga o te tupe a te atunuku ma te pulepulega o te tupe a te atunuku;
    2. Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku;
    3. Ko te hokotaga a Tokelau ma Niuhila;
    4. Hokotaga Fakavāomālō;
    5. Mamalu o te Atunuku;
    6. Koa a te atunuku;
    7. Felakuakiga a te Atunuku;
    8. Fehokotakiga;
    9. Tautuaga tau meli;
    10. Taki aloakia ma nā fauhaga mo te ola mālōlō ma akoakoga a te atunuku;
    11. Tupe Tokelau mo nā tino ao tupefakamanatu; ma
    12. Hō he matakupu e kāiga ki hō he matakupu o nā matakupu ienei, ma hō he matakupu e kaumai mai nā Taupulega o nā nuku takitahi ki te Fono Fakamua mo hana onoonoga, pe ni fakatinoga fakatetulafono e fia fai.

    1. Ko te mafai o Tokelau ke fai ni ana feagaiga ma ietahi maliliega fakavāomālō, e tatau ke fakaaogā e te Fono a te Mālō Fakaauau.
    2. Hō he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō e ono mafai ke fakataunuku e Tokelau, kafai oi oti, e mulimulitaki ki he ikugāfono a te Fono Fakamua ki te tulaga tena.
  1. E heai ni vāega o he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō, e tatau ke aloakia fakatulafono, vāganā kua pāhia e te Fono Fakamua i he Tulafono.

  2. Ko nā pepa uma e tatau ke haini ki ei ia Tokelau e mafai ke hainia mo Tokelau e nā Faipule e tokatolu, pe ko te Ulu, e tuha ai ma he latou maliliega ki ei.

6 Fono a te Mālō Fakaauau

  1. Kafai te Fono Fakamua e hē nofoia, ko nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua, e tatau ke fakataunuku e te Fono a te Mālō Fakaauau, e tatau ai, ka uma nā fakatalanoaga ieia e kikila ia e talafeagai, ke fai nā tonu e fetaui mo te lelei o te pulepulega o nā matakupu a Tokelau.

  2. Ko te Mālō Fakaauau, e i loto ai nā Faipule e tokatolu, ma nā Pulenuku e tokatolu, ma ko nā tiute fakaminihita e tatau ke tufatufa ki nā hui takitahi o te Mālō Fakaauau.

  3. Ko te Ulu o Tokelau ko te Takitakifono ia o te Mālō Fakaauau, ma, e hui e ia te Mālō Fakaauau, te Fono Fakamua, ma te atunuku, e veia ona fuafuagia e te Mālō Fakaauau.

  4. Ko te Ulu e tatau ke filifilia e te Mālō Fakaauau mai ona hui.

  5. E ō te Mālō Fakaauau te tiute ke—

    1. Fakatino nā galuega fakaauau a te mālō o Tokelau fakatatau ki nā tonu a te Fono Fakamua;
    2. Fakatino nā tonu a te Fono Fakamua;
    3. Onoono nā fakafanogātupe a nā nuku i nā fakatupega mō nā galuega e tuku ki ei e te Fono Fakamua;
    4. Tautali atu ki nā fakalavelave fakafuaheki i te atunuku;
    5. Mulimuli ki nā tonu a te Fono Fakamua, vāganā e i ei he mafuaga tatau ke fai ai he tahi tonu, ma e fakataunuku oioti kafai kua fakatalanoa muamua ma nā hui uhufono o te Fono Fakamua.

  6. Ko te Mālō Fakaauau e heai hona mafai kē fatu ai ni tulafono.
  7. Ko te Mālō Fakaauau e lipoti ki te Fono Fakamua i tana fonotaga ka hohoko, ana fakatinoga ki nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua.

top of page

7 Fatuga o nā tulafono

  1. Ko nā Tulafono fakaataata e mafai kē tuku atu ki te Fono Fakamua e hō he hui o te Fono a te Mālō Fakaauau i hō he taimi.

  2. Ko te Fono Fakamua e tuku atu e ia nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo hana onoonoga, kafai e hēki fakatalanoa ki te Taupulega muamua.

  3. I te tukuatuga o nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo ni onoonoga, ko te Taupulega e tuku atu o latou manatu ka ko heki nofoia te Fono Fakamua e hohoko.

  4. Ko te Fono Fakamua e ia onoonoa hō he manatu, pe ni fakaaliga kua maua mai te Taupulega, ma e mafai ke pāhia, teuteu, pe teteke nā Tulafono fakaataata, i hana kikilaga e talafeagai ai.

  5. I he tūlaga fakavave, pe onoono e te Fono Fakamua e talafeagai te fakavave, e mafai e te Fono Fakamua oi pāhia ni Tulafono ko hēki onoonoa i ni fakaataataga e te Taupulega.

  6. Ko nā Tulafono e fatu ka ko hēki tuku atua ki te Taupulega mo ni onoonoga, e hē toe aloakia i te aho mulimuli o te Fono Fakamua ka hohoko, kafai e fokotahi te Taupulega, pe lahi atu, e hē taliagia e kilatou nā Tulafono, ma tuku atu ni fakaaliga tuhituhia o te hē taliagia, ki te Fono a te Mālō Fakaauau i loto o he mahina e fokotahi, mai te aho na pāhia ai e te Fono Fakamua.

  7. Ko te hē toe aloakia o nā Tulafono i lalo o te palakalafa (6), e tatau ke fakailoa ki tagata uma o nā nuku takitahi, e te Fono a te Mālō Fakaauau.

8  Fakamahinoga a Tokelau

  1. Ko nā Fakamahinoga a Tokelau ko—

    1. Te Fakamahinoga a te Komehina Tulafono ma te Komiti Apili o nā nuku takitahi;
    2. Te Fakamahinoga Maualuga;
    3. Te Fakamahinoga mo nā Apili.
  1. Vāganā e fakamatala manino mai i loto o te Tulafono Fakavae, ko te tulafono mo nā matakupu ienei, ko ieia lava kua fakatātia mai i nā tulafono a te Fono Fakamua—
    1. Ko te tulafono fakavae ma nā mafai-fakamahino o nā fakamahinoga,
    2. Ko nā agavaka e manakomia mo nā tofi tulafono,
    3. Ko nā nofoakiga ma nā tukutukuga mo nā tofi tulafono; ma
    4. Ietahi matakupu uma e fakahino ki nā fakamahinoga ma o latou fakanofonofoga.

  2. Ko te Fakamahinoga Maualuga, ko kinā te fai ai te fakaikuga mulimuli, ki te fuafuaga o nā matakupu uma, i te fakauigaga ma te fakafetauiga, o te Tulafono Fakavae tenei.
  3. Ko te mafai o te Fakamahinoga Maualuga i lalo o te palakalafa (3), e fakatatau ki te vāega 4 ma te 16, ma hō he āiātatau ke apili ai ki te Fakamahinoga mo nā Apili.

top of page

9 Tofiaga o nā Komehina Tulafono

  1. Ko nā Taupulega takitahi e kilatou filifilia he tino, e i ei tona agavaka talafeagai ki nā iloa, poto mahani, ma takuleleia i nā nuku, ma e hē he hui e ō te Fono Fakamua, mo te tofiaga e te Fono Fakamua ke kavea ma Komehina Tulafono o te nuku tena.

  2. E tofia e te Fono Fakamua, te tino na filifilia e nā nuku takitahi ma Komehina Tulafono, mo he vaitaimi e hē hili atu i he 3 tauhaga i nā tukutukuga e kikila te Fono Fakamua e talafeagai.

10 Ko nā mafai o te Fakamahinoga Maualuga

  1. Ko te Fakamahinoga Maualuga e ia te ia nā mafai-fakamahino uma e manakomia ke pulepule ai nā tulafono a Tokelau.

  2. Ko te Fakamahinoga Maualuga oioti te i ei hona mafai-fakamahino ke fakamahino ai he matakupu—

    1. E i fafo o nā mafai-fakamahino o nā Komehina Tulafono;
    2. E aofia ai he Komehina Tulafono i he fakamahinoga;
    3. Kua i ei ai he lukitau fakamaonia ki te fakatinoga o te mafai-fakamahino o te Komehina Tulafono.
  1. Hō he fakamahino o te Fakamahinoga Maualuga, e ono mafai ke fakaaogā nā mafai uma o te Fakamahinoga Maualuga, i hō he taimi i Tokelau pe ko fafo atu o Tokelau.

11 Fakamahinoga mo nā Apili

  1. Ko te tiute o te Fakamahinoga mo nā Apili e ia fakaikua nā apili e kaumai i te Fakamahinoga Maualuga.

  2. Ko nā apili mai nā fakaikuga a te Fakamahinoga Maualuga e fakapitoa oioti ki nā matakupu tau te tulafono ma he matakupu tau te āiātatau.

  3. Ko te fakaikuga a te Fakamahinoga mo nā Apili mo hō he matakupu, ko te ikuga lava ia.

  4. Ko te Fakamahinoga mo nā Apili, e ono mafai ke fakaaogā i Tokelau, pe ko fafo atu o Tokelau.

12 Punaaga o nā Tulafono

  1. Ko te Tulafono Fakavae tenei, ko te tulafono hilihili lava ia a Tokelau, ma ko ietahi tulafono uma, e tatau ke fakauiga ke ologatahi kilatou ma te Tulafono Fakavae.

  2. Ko nā tulafono e hē ologatahi ma te Tulafono Fakavae, e hē fakamaonia.

  3. Ko nā agaga taki kua fakatātia i te Fakatomuaga e tatau ke fakafetaui i te fakauigaga o te Tulafono Fakavae tenei ma ietahi tulafono.

  4. Ko nā punaaga o nā tulafono ko tenei te fakahologa i to latou fakatāuaga, ko te Tulafono Fakavae tenei, nā Tulafono a te Fono Fakamua, nā Tulafono a nā Nuku, nā tu ma nā aga a Tokelau, ma nā agaga taki mahani o nā Tulafono Fakavāomālō.

  5. I te tūlaga e heai ai ni punaaga fakatetulafono, ko te Fakamahinoga e ia fakaikua, fakatatau ki te tulafono teia e fai e ve he fakatinoga na fai e te Fono Fakamua.

top of page

13 Kaufaigaluega Tautua

  1. Ko nā tofiaga ki te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, ma, ki te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke tofia fakatatau ki te tūlaga kua i ei te iloa ma te agavaka.

  2. Ko te fakafaigaluega i nā tautuaga a te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, pe, i te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke fakatatau ki nā Tulafono a te Fono Fakamua.

14 Tupe

  1. Ko nā tupehau uma e maua mai e fakaagaaga mo te Mālō o Tokelau ko ni tupe fakamua, ma e tatau kē teu ki te teugātupe a te Mālō o Tokelau.

  2. E heai ni lāfoga e tatau ke fakamalohia ke fai vāganā e fakataga i he Tulafono a te Fono Fakamua.

  3. E heai he tupe e tatau ke kave kehe mai te teugātupe a te Mālō o Tokelau vāganā—

    1. E totogi ai ni tupefano na fakataga mai i te fakatupega o te tauhaga tupe tena, pāhia e te Fono Fakamua; pe
    2. Fakatatau ki he tulafono a te Fono Fakamua.

15 Fenua

  1. E tuha ai ma te Tulafono Fakavae tenei, pe hō he Tulafono a te Fono Fakamua, ko nā fenua uma e i lalo o te kikilaga a te Taupulega.

  2. Ko nā fenua fakateaganuku, e taupau fakatatau ki nā tu ma nā aga mahani a te nuku tena.

  3. Ko nā fenua fakapitoa, e hē ni fenua fakateaganuku.

  4. Ko nā matakupu uma e kāiga ki nā fenua fakapitoa pe ō ai, e tatau ke fakaiku e te Fakamahinoga Maualuga ke talafeagai ma te Tulafono mahani a Egelani.

  5. E heai he fenua pe hō he āiā tau fenua e tatau ke fakaheke ki he tino e hē he Tokelau.

  6. Kafai he fenua e manakomia mo he fakaaogaga fakateatunuku, e tatau lava lā ke i ei he maliliega i te va o te Mālō o Tokelau, ma te nuku e i ei ai te fenua tena.

  7. Kafai he fenua e manakomia mo he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku, e fai nā fetukunakiga a te nuku ma nā tino e ō kilatou te fenua, ki te fakatauga pe ko te fakaaogāga o te fenua, mo ni fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku.

  8. Kafai e hē maua e te nuku he maliliega mai nā tino e ō kilatou te fenua, ko te fenua e ono fakaaogā mo hō he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku i te tukutukuga, ko nā tino e ō kilatou te fenua, kua maua muamua e kilatou ni fakamanuiaga talafeagai mai te nuku.

top of page

16 Ko nā Āiātatau o Tagata

  1. Ko nā āiātatau tautokatahi o tagata uma i Tokelau, ko ieia e takua i te Takutinoga a te Lalolagi mo Āiātatau a Tagata, ma, e kitea ki loto o te Feagaiga Fakavāomālō mo nā Āiā o Tagatānuku ma Fakanofonofoga Fakafaigāmālō.

  2. Ko nā āiātatau o tagata tautokatahi i Tokelau, e fakaaogā kae amanakia foki nā āiātatau a ietahi tino ma te nuku e nofo ai te tino tena.

  3. Kafai he tino kua mafaufau ko he tahi o ona āiātatau e ve ona takua i te Tulafono Fakavae kua fakahēaogā pe ka fakahēaogā, e ono mafai te tino tena ke tuhi talohaga ki te Fono a te Mālō Fakaauau mo he puipuiga o te āiātatau tena

  4. Kafai te Fono a te Mālō Fakaauau e malie e tuha ai ma te talohaga, e ono mafai ke fai hō hana fakatonuga i tana kikila e talafeagai mo te puipuiga o tena āiātatau.

  5. Ko he fakatonuga e fai i lalo o te palakalafa (4) e ono mafai ke fakamalohia veia lava ko he fakaikuga e a te Fakamahinoga Maualuga.

  6. Ko te Fono a te Mālō Fakaauau, ko kinā tē fai ai te fakaikuga mulimuli ki te fuafuaga o nā matakupu uma e tau ki nā āiātatau o tagata.

17 Hitiheni

Ko te Tulafono Hitiheni a Tokelau, ko teia kua fakatātia tonu mai i te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto i te va o Tokelau ma Niuhila.

18 Huiga ki te Tulafono Fakavae

  1. Ko te Tulafono Fakavae tenei, e mafai kē hui oioti i he ikugāfono a te Fono Fakamua, e mulimulitaki ki nā auala e fakapatino atu i te vāega tenei.

  2. Ko he fakatu kē hui te Tulafono Fakavae tenei e tuku atu ki te Fono Fakamua, oi tuku atu ai lā e te Fono Fakamua ki nā nuku takitahi mō ni a latou onoonoga.

  3. Ko he fakatu i lalo o te palakalafa (2) e hē pāhia, vāganā ko nā nuku takitahi kua fautua ki te Fono Fakamua i ni tuhituhiga, e lagolago ai te fakatu, ka ko hēki faia te palota a te Fono Fakamua.

19 Kamataga Aloakia, puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu ma nā tulafono e i ei nei

  1. Ko nā fakatātiaga mo te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, nā puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu, te fakaauauga o nā tulafono e i ei nei, ma nā huiga ki nā tulafono e i ei nei, e fakatātia i te Matakupu Fakaopoopo.

  2. Vāega 5(2)(ii), e hē fakataulia i hō he feagaiga na fai ma Niuhila i te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ma hō he feagaiga venei e tāmau ai ia Tokelau mai te taimi na haini ai.

top of page

 

Matakupu Fakaopoopo

1 Kamataga Aloakia

Ko te Tulafono Fakavae tenei, e kamata oi aloakia i te taimi e fakahēai ai te Tulafono a Tokelau 1948. 

2 Puipuiga

Ko kilatou uma e taukavegia nā Tofi Filifilia Fakamua, ma te Kaufaigaluega Tautua Fakamua a Tokelau, i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia ai te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau pea i nā galuega kafai kua uma te fakaaloakia o te Tulafono Fakavae tenei, fakatatau ki nā nofoakiga ma nā tukutukuga na tofia ai, ma e veia lava ni tofiaga na fai i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.

3 Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili

  1. Ke pa atu ki te taimi e fatu ai e te Fono Fakamua he tulafono e kehe mai, ko te Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila, e fakaauau pea ma Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau, ma, i te fakaaogāga o to lā mafai-fakamahino i Tokelau, e fakaaogā ai te tulafono a Tokelau.

  2. Ko nā fakahinoga uma i te tulafono a Tokelau ki te Fakamahinoga Maualuga pe ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila e hui ke fai ma fakahinoga ki te Fakamahinoga Maualuga, ma, ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau.

top of page

4 Ko nā tulafono e i ei nei

  1. Vāganā e kehe mai he fakamatalaga e taku mai i te Matakupu Fakaopoopo tenei, ko nā tulafono uma kua aloakia i Tokelau i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei, fakatahi ai ma nā huiga uma e manakomia ke fai mo to latou fakatinoga i lalo o te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau lava te aloakia ke veia lava na fatu i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.

  2. Mo te fakaheaiga o ni mahalohaloga e takutino atu i te tuhituhiga fakatulafono mai te Kuini e aofia ai te Ofiha o te Kovana Hili o Niuhila e tatau ke fakauau te fakaaloakia veia he vaega o te tulafono a Tokelau.

  3. Ko nā tulafono i lalo, ko na tulafono ia e fakahino kiei te palakalafa (1), e tatau ke kavea ni Tulafono o te Fono Fakamua ma e tatau ke fakaauau to latou aloakia—

    1. Tulafono e Fakaha ai nā Maina 1998;
    2. Tulafono o Femalagāaki I te Ea (vāganā te Vāega 8A);
    3. Tulafono mo te Puipui Fakavaomalo 1971;
    4. Tulafono Puipui Fakavaomalo 1968;
    5. Maliliega i Geneva 1958;
    6. Huiga o ni Tulafono na fai i lalo o ho he Tulafono i luga teia e aloakia i Tokelau ka ko heki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei;
    7. Tupe Hiliva (Tupe Fakameaalofa) Tulafono (Numela 2) 1996;
    8.  Tupe Hiliva (Tupe Fakameaalofa) Tulafono 1997;
    9. Tupe Hiliva (Tupe Fakamealofa) Tulafono 1999;
    10. Tupe Hiliva (Tupe Fakamealofa) Tulafono 2003.

  4. Ko nā tulafono uma ieia e fakahino kiei te palakalafa 3—
    1. Ki Niuhila e hui ke fakahino ki Tokelau, vāganā e manakomia kē kehe te fakauigaga;
    2. Ki te Ulu Fakatonu o Tokelau, e hui ke fakahino ki te Fono a te Malo Fakaauau;
    3. Ki te Kovana Hili ma Fakatonuga a te Fono e hui ke fakahino ki te Fono Fakamua ma ki nā Tulafono o te Fono Fakamua, vāganā e manakomia ke kehe ai he fakauigaga;
    4. Ki te Tuhituhiga Fakailoa a te Malo o Niuhila e hui ke fakahino ki te “Fakaaliga Fakamua”.

  5. Tulafono a Tokelau 1948, ma te Tulafono a Tokelau (Tai Fakaatunuku ma te Hone Fagota Katoa) 1977 e he fakaauau tona aloakia i Tokelau kafai kua fakaamanakia te Tulafono Fakavae tenei.
  6. Ko na Tulafono mo Pulepulega 1993 kua fakaheai.

5 Ko nā mea e tutupu ona ko nā huiga

  1. I te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ko nā fakatātiaga mo he tulafono e i ei nei, ieia kua opotia i loto o te Tulafono Fakavae tenei, e fakahēaogā e te Tulafono Fakavae tenei.

  2. Ona ko te palakalafa (1), ko te mea ia kua fakahēai ai nā vāega ienei—

    1. Nā Tulafono Fakatonutonu a te Fono Fakamua 1(1), 1(3), 1(4), 1(15), 3(1), 3(2), 4, 5(3), 5(5), 9, 11, 12 ma te 13;
    2. Nā Tulafono o Āiātatau o Tagata 2003;
    3. Nā Tulafono o te Kaufaigaluega Tautua 2004, vāega 3(3);
    4. Nā Tulafono o nā Holigātulafono, Faiga e fai ai ma nā Fakamaoniaga 2003, vāega 112(1).

  3. Ko nā fakahinoga uma i loto o nā tulafono e i ei nei e takua ai te Mālō o Tokelau, i ho he auala lava e fakamatala ai, kua hui ke fakahino ki te Mālō o Tokelau.

top of page

Fakatomuaga palakalafa 4:
  • “Taua lahi” E he takua i te fakapapalagi he kupu = “very” important
Fakatomuaga palakalafa 6:
  • “Atiake” Ko ietahi kupu e kaiga fakatahi, poupouaki, fatufatu = raising
Fakatomuaga palakalafa 5:
  • “Fakanauga” Ko na naunauga, mokomokoga, moemitiga o tagata= wish
Fakatomuaga palakalafa 9:
Vaega 2 palakalafa 1
  • “Nuku” Ko na nuku o Atafu, Fakaofo ma Nukunonu = village ma te community
Fakatomuaga palakalafa 13:
  • “Manakoga” Ko na mea e tatau lava ke maua e tagata= need
Vaega 1:
  • “Fenua” Ko na fenua o Atafu, Fakaofo ma Nukununou= island
Vaega 1:
  • “kogatai fakalotoifale” mai te namo, uluulu, ki na matautua = internal waters
Vaega 1:
  • “Tai hiko takamilo” mai na matautua ki te 12 maila ki moana = territorial waters
Vaega 2(2):
  • “filifili” = elect/designate
Vaega 3:
  • “Nofoakiga a na hui fono o te Fono Fakamua” E fakahino ki te nofoakiga a na Faipule e 3 tauhaga
Vaega 3; 4; 5:
  • “hui” ma te “uhufono” = members/delegate o te Fono Fakamua
Vaega 4:
  • “Tokalahiga” = e hilia i te 50% te aofaki o te palota a te Fono Fakamua
Vaega 4:
  • “Tulafono Fakatonutonu a te Fono Fakamua” Ko na Tulafono mo te Fono Fakamua = Standing Orders of the General Fono
Vaega 4(8):
  • “Fakamaonia” = validity/valid
Vaega 5:
  • “Fehokotakiga” I tu valevale tau fehokotakiga = Telecommunication
Vaega 5:
  • “Pulepulega o te Tupe a te Atunuku” = National Financial Management
Vaega 5:
  • “Fakahoahoaga o te tupe a te Atunuku” = National Budget Appropriation
Vaega 5:
  • “Taki aloakia” Ko na taki tuhituhia mo ni fakatatiaga ke fakaaloalogia = Policy
Vaega 5:
  • ”Mamalu o te Atunuku”: E aofia ai te fakamoemoegia, fakatalitonugia ma te fakatuatuagia = National Integrity
Vaega 5:
  • “Tino ao tupefakamanatu”: Ko te tino fakaputu tupe fakamanatu ke fakatau, pe fakamealofa pe fakafehuiaki. = Coin Collectors
Vaega 5(2)(ii):
  • “mulimulitaki” = following
Vaega 5(2)(ii):
  • “fakamaonia” = ke fakamaonia fakatetulafono = ratified
Vaega 5; 7:
  • “Onoonoga”; e fakahino foki ki te kupu kikila = Consideration
Fakatomuaga palakalafa 5: Vaega 12(4):
  • “aganuku” = culture ka ko te “tu ma aga” = custom
Vaega 5(1); Vaega 10(1):
  • “pulepule” = administer/manage
Vaega 6(1):
  • “Galuega Fakatino ai te pule a te Fono Fakamua” : Ko na galuega valevale e gafa ma te Fono Fakamua. = Executive Business of the General Fono
Vaega 6(1):
  • “Pulepulega o matakupu a Tokelau”: Ko na matakupu uma lele a Tokelau =Administration of Tokelau
Vaega 6(1):
  • “Fono a te Malo Fakaauau”= Council for the Ongoing Government
Vaega 6(2):
  • “Malo Fakaauau” = Council
Vaega 6(4):
  • “filifilia” = chosen/appoint
Vaega 6(5):
  • “galuega fakaauau a te malo o Tokelau” = ongoing activities of the government of Tokelau.
Vaega 7:
  • “Fatuga o na Tulafono”: Ko te fatufatuga o na tulafono a Tokelau e te Fono Fakamua = Law Making
Vaega 8:
  • “Mafai Fakamahino” Ko te mafai ke fakamahino ai he matakupu i lalo o te “Tulafono a Tokelau mo na Holigatulafono, Faiga e Tatau ke fai ma na Fakamaoniaga 2003” = jurisdiction

  • “taku mai" = provided
Vaega 8:
  • “Fakamahinoga” fakamanino mai i te Tulafono Tukufakatahiga a na nuku 1987 (fakahino ki na fakamahinoga a na Komehina Tulafono) ma e fakahino foki ki te koga e fai ai ho he fakamahinoga = court
Vaega 8(1)
  • “Komiti mo na Apili”: Fakamahinoga e kave ki ei na tagi, talohaga ke toe iloilo te fakaikuga a te Komehina Tulafono = Appeal Committee
Vaega 8; 9:
  • “Komehina”: E fakahino ki te Komehina Tulafono e vena foki te fakakupuga “tofi o te tulafono” e fakapitoa ki te tofi e fakauluulu ki ei he fakamahinoga (judge) = Commissioner, judicial office
Vaega 8; 9; 13:
  • “Agavaka”: E aofia ai foki te iloa, hikili e manakomia mo he galuega = qualifications
Vaega 8(2)
  • “Nofoakiga ma Tukutukuga”: E fakahino ki te mataloa o te taimi e taukave ai te tofi ma ona fakatatiaga = Terms and Conditions
Vaega 8(2); 10(1):
  • “manakomia” = necessary/required
Vaega 9; Vaega 13(1):
  • “Tofiaga” = appointment
Vaega 9(2):
  • “Vaitaimi” Fakahino ki te mataloa e taukave ai te tofi =period
Vaega 10(2):
  • “Ke fakamahino”: ko te fakatinoga o te fakamahinoga = try
Vaega 10(2):
  • “Matakupu e fakamahino”: Ko te matakupu e fakamahino i te fakamahinoga = case
Vaega 10(2):
  • “lukitau fakamaonia”: ko he teteke ki te fakamahinoga a te Komehina Tulafono ma kua fakamaonia = Valid Challenge
Vaega 10(3); Vaega 11(4):
  • “Fakaaoga” = exercise/use
Vaega 12:
  • “Punaaga o na Tulafono” = sources of law
Vaega 12(1):
  • “hilihili lava” = supreme
Vaega 12(3):
  • “taki” = principles
Vaega 13:
  • “Kaufaigaluega Tautua” = Public Service

  • “Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku” = National Public Service

  • “Kaufaigaluega Tautua a he Nuku” = Village Public Service
Pepa katoa:
  • “Fakatatau” = E fuafua ki ei = in accordance with ma te subject to
Pepa katoa:
  • “Tulafono” ko na tulafono (law) tuhituhia a te Fono Fakamua e fatu ma pahia mo Tokelau kae ka fai kua pahia kua tuku ki ei te igoa rules
Pepa katoa:
  • “Taupulega”: Ko na Taupulega e tolu a Tokelau i na nuku takitahi
Pepa katoa:
  • “fakatino” = conduct/conducted/implement

  • "fakahinoga" = reference/respectively

  • "e hui" = amended
Vaega 4(3)(iii)
  • "Fakatonuga a te Fono" = Order in Council

  • "Nuhipepa a te Malo o Niuhila" = New Zealand Gazette

top of page

Page last updated: Monday, 27 September 2010 14:25 NZDT