
Enter the country or territory for the information paper you want. (We do not have information papers on all countries.)
Although we have tried to use plain English content on the site, you may come across specialist terms and acronyms. Find out what they mean in our glossary of terms.
If you come across a term that isn't included in the Glossary please send us an email.
Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e takutino,
Ko Tokelau e fakavae tumau i te Atua. Ko te fakavae tenei e matea i nā nuku ma kafai ona tagata e faifaimea fakatahi, ma nonofo fakatahi i te filemu ma te fiafia,
Mai te kāloā, ko nā tālaaga ki nā fenua o Atafu, Nukunonu, Fakaofo, ma Olohega na fauhia kē fai ma o matou kāiga. Talu mai nā aho o Maui, ma Tui Tokelau ko te laukelekele, te tai, ma te ea nae fakaolaola ai o matou tagata ma ko te Atua e ia poupouakia kimatou,
E tāua lahi kia te kimatou i te taimi nei, ke haoloto kimatou i te faiga o a matou tonu. E fakatāua ia leo o ō matou tagata uma ia matou faigātonu uma. Ko kimatou e tu tautahi, i te fakaaogāga o a matou koa,
I te fakatinoga o aho takitahi o ō matou olaga, e fakamuamua ma fakatāua pea e kimatou a matou aganuku ma a matou tū ma nā aga, ma e fakaauau pea to latou fakatāuagia. Ko nā fakanauga a o matou tagata e tatau ke atafia ia matou nofonofoga,
Ko te kāiga, ko te fatu ia o to matou atunuku, ma ko nā faiga gali e atiake ai o matou kāiga, e fakaaogā e kimatou kē fatu ai nā faigātonu a te atunuku,
Ko nā nuku e puna mai ai te pule katoatoa i loto o Tokelau.
Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, e talitonu
I te faka-Tokelau, e aofia ai te taofi mau ki te ōlaga fakalagolago o te tahi ki te tahi e tauhi ai nā tagata fakaalofa, te tāinatiga ma te fakahoahoaga o nā koa, te tutuha o nā avanoa ke auai ai ki nā faifaiga a nā nuku, ma te āiātatau ke ola fiafia,
Ko nā galuega uma e fai i loto o Tokelau e fuafua fakalelei ke fetaui ma nā fakanauga a tagata kua fakaali, ma e galulue mālohi ki ei kimatou ke fakataunuku ai iena fakanauga,
I te tāua o te ola mālōlō lelei, akoakogia, ma he tulaga o te ōlaga lelei, tauhihi ki nā tulafono, talia ni huiga e kui mai ai ni fakamanuiaga mo Tokelau, aloakia o te āiātatau a tagata tautokatahi, e hē fakailoga tagata, ma ni takitaki fakamaoni,
Ko a matou fakalapotopotoga i loto o nā nuku, e manino a latou hini ma a latou tulafono fakavae, ma e i ei o latou hao ki te atiakega o Tokelau,
Ko a matou akoakoga e tatau lava ke falite lelei ke fakafetaui ki nā manakoga ma nā fakanauga a o matou tagata, ma e tatau kē tuku he fakatāuaga ki nā iloa faka-Tokelau fakatahi ai ma nā iloa fou e manuia ai ia Tokelau.
Ko kimatou, ia tagata o Tokelau, nei kua hokotakuau
Mo te puipuiga
o o matou kāiga ma te aganuku, ma mo te puipuiga o te tutokatahi o nā nuku
i nā matakupu e patino ki a te kilatou, ma ko nā mafuaaga ia kua
fakavae ai nā takiala ienei, mo te Tulafono Fakavae o Tokelau.
Ko Tokelau ko nā fenua uma, te kogātai fakalotoifale, tai hiko takamilo, ma ietahi koga e āiā ki ei ia Tokelau, i nā Tulafono Fakavāomālō.
Ko nā nuku kua fakanofo tonu fakatatau ki nā tulafono.
E filifili e nā nuku he Faipule ma he Pulenuku fakatatau ki te tulafono.
Ko te Fono Fakamua e aofia ai nā hui ienei—
Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e uhuia, kafai e mafai, nāhe i lalo ifo i te fakalua i te tauhaga.
Ko te Fono a te Mālō Fakaauau ka fakatātia e ia nā aho o nā fonotaga takitahi a te Fono Fakamua.
E heai he tonu e tatau kē fai e te Fono Fakamua vāganā ko he lua vae tolu te numela o nā hui e i ei, fakatahi ai, e hē i lalo ifo o he tokafā o ni hui mai nā nuku takitahi.
(i)
Ko nā matakupu uma e tuku ki te Fono Fakamua ke fai ki ei he tonu,
kafai e fai he palota, e tatau ke fakaiku e te tokalahiga o nā palota
a nā uhufono o te Fono Fakamua.
(ii) Kafai he matakupu e tutuha nā palota, ko te matakupu e hēki
pāhia.
Ko nā fonotaga a te Fono Fakamua e tatau ke fakaavanoa ki tagata uma, e tuha ai ma nā Tulafono Fakatonutonu o te Fono Fakamua.
Ko te Fono Fakamua e fai ana galuega i tana kikilaga e talafeagai ma fakatatau ki nā tulafono ma ana Tulafono Fakatonutonu.
E heai he fakamahinoga e i ei hona mafai-fakamahino ki te fakatinoga o nā galuega a te Fono Fakamua, pe ko te tauhiga o te mamalu i te Fono Fakamua e hō he tino kua ia te ia te mālohiaga ke fakatino ai te vāega tena.
Ko te aloakia o hō he fonotaga a te Fono Fakamua, ma te aloakia o he pepa fakamaonia e fai e te Takitakifono o te Fono Fakamua i te fakatinoga o nā tiute o te Takitakifono, e hē fakafehiligia e hō he fakamahinoga.
E ō te Fono Fakamua te tiute ke pulepule nā matakupu ienei mo te manuia o te atunuku—
E heai ni vāega o he feagaiga pe ko ietahi maliliega fakavāomālō, e tatau ke aloakia fakatulafono, vāganā kua pāhia e te Fono Fakamua i he Tulafono.
Ko nā pepa uma e tatau ke haini ki ei ia Tokelau e mafai ke hainia mo Tokelau e nā Faipule e tokatolu, pe ko te Ulu, e tuha ai ma he latou maliliega ki ei.
Kafai te Fono Fakamua e hē nofoia, ko nā galuega e fakatino ai te pule a te Fono Fakamua, e tatau ke fakataunuku e te Fono a te Mālō Fakaauau, e tatau ai, ka uma nā fakatalanoaga ieia e kikila ia e talafeagai, ke fai nā tonu e fetaui mo te lelei o te pulepulega o nā matakupu a Tokelau.
Ko te Mālō Fakaauau, e i loto ai nā Faipule e tokatolu, ma nā Pulenuku e tokatolu, ma ko nā tiute fakaminihita e tatau ke tufatufa ki nā hui takitahi o te Mālō Fakaauau.
Ko te Ulu o Tokelau ko te Takitakifono ia o te Mālō Fakaauau, ma, e hui e ia te Mālō Fakaauau, te Fono Fakamua, ma te atunuku, e veia ona fuafuagia e te Mālō Fakaauau.
Ko te Ulu e tatau ke filifilia e te Mālō Fakaauau mai ona hui.
E ō te Mālō Fakaauau te tiute ke—
Ko nā Tulafono fakaataata e mafai kē tuku atu ki te Fono Fakamua e hō he hui o te Fono a te Mālō Fakaauau i hō he taimi.
Ko te Fono Fakamua e tuku atu e ia nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo hana onoonoga, kafai e hēki fakatalanoa ki te Taupulega muamua.
I te tukuatuga o nā Tulafono fakaataata ki te Taupulega mo ni onoonoga, ko te Taupulega e tuku atu o latou manatu ka ko heki nofoia te Fono Fakamua e hohoko.
Ko te Fono Fakamua e ia onoonoa hō he manatu, pe ni fakaaliga kua maua mai te Taupulega, ma e mafai ke pāhia, teuteu, pe teteke nā Tulafono fakaataata, i hana kikilaga e talafeagai ai.
I he tūlaga fakavave, pe onoono e te Fono Fakamua e talafeagai te fakavave, e mafai e te Fono Fakamua oi pāhia ni Tulafono ko hēki onoonoa i ni fakaataataga e te Taupulega.
Ko nā Tulafono e fatu ka ko hēki tuku atua ki te Taupulega mo ni onoonoga, e hē toe aloakia i te aho mulimuli o te Fono Fakamua ka hohoko, kafai e fokotahi te Taupulega, pe lahi atu, e hē taliagia e kilatou nā Tulafono, ma tuku atu ni fakaaliga tuhituhia o te hē taliagia, ki te Fono a te Mālō Fakaauau i loto o he mahina e fokotahi, mai te aho na pāhia ai e te Fono Fakamua.
Ko te hē toe aloakia o nā Tulafono i lalo o te palakalafa (6), e tatau ke fakailoa ki tagata uma o nā nuku takitahi, e te Fono a te Mālō Fakaauau.
Ko nā Fakamahinoga a Tokelau ko—
Ko nā Taupulega takitahi e kilatou filifilia he tino, e i ei tona agavaka talafeagai ki nā iloa, poto mahani, ma takuleleia i nā nuku, ma e hē he hui e ō te Fono Fakamua, mo te tofiaga e te Fono Fakamua ke kavea ma Komehina Tulafono o te nuku tena.
E tofia e te Fono Fakamua, te tino na filifilia e nā nuku takitahi ma Komehina Tulafono, mo he vaitaimi e hē hili atu i he 3 tauhaga i nā tukutukuga e kikila te Fono Fakamua e talafeagai.
Ko te Fakamahinoga Maualuga e ia te ia nā mafai-fakamahino uma e manakomia ke pulepule ai nā tulafono a Tokelau.
Ko te Fakamahinoga Maualuga oioti te i ei hona mafai-fakamahino ke fakamahino ai he matakupu—
Hō he fakamahino o te Fakamahinoga Maualuga, e ono mafai ke fakaaogā nā mafai uma o te Fakamahinoga Maualuga, i hō he taimi i Tokelau pe ko fafo atu o Tokelau.
Ko te tiute o te Fakamahinoga mo nā Apili e ia fakaikua nā apili e kaumai i te Fakamahinoga Maualuga.
Ko nā apili mai nā fakaikuga a te Fakamahinoga Maualuga e fakapitoa oioti ki nā matakupu tau te tulafono ma he matakupu tau te āiātatau.
Ko te fakaikuga a te Fakamahinoga mo nā Apili mo hō he matakupu, ko te ikuga lava ia.
Ko te Fakamahinoga mo nā Apili, e ono mafai ke fakaaogā i Tokelau, pe ko fafo atu o Tokelau.
Ko te Tulafono Fakavae tenei, ko te tulafono hilihili lava ia a Tokelau, ma ko ietahi tulafono uma, e tatau ke fakauiga ke ologatahi kilatou ma te Tulafono Fakavae.
Ko nā tulafono e hē ologatahi ma te Tulafono Fakavae, e hē fakamaonia.
Ko nā agaga taki kua fakatātia i te Fakatomuaga e tatau ke fakafetaui i te fakauigaga o te Tulafono Fakavae tenei ma ietahi tulafono.
Ko nā punaaga o nā tulafono ko tenei te fakahologa i to latou fakatāuaga, ko te Tulafono Fakavae tenei, nā Tulafono a te Fono Fakamua, nā Tulafono a nā Nuku, nā tu ma nā aga a Tokelau, ma nā agaga taki mahani o nā Tulafono Fakavāomālō.
I te tūlaga e heai ai ni punaaga fakatetulafono, ko te Fakamahinoga e ia fakaikua, fakatatau ki te tulafono teia e fai e ve he fakatinoga na fai e te Fono Fakamua.
Ko nā tofiaga ki te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, ma, ki te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke tofia fakatatau ki te tūlaga kua i ei te iloa ma te agavaka.
Ko te fakafaigaluega i nā tautuaga a te Kaufaigaluega Tautua a te Atunuku, pe, i te Kaufaigaluega Tautua a he Nuku, e tatau ke fakatatau ki nā Tulafono a te Fono Fakamua.
Ko nā tupehau uma e maua mai e fakaagaaga mo te Mālō o Tokelau ko ni tupe fakamua, ma e tatau kē teu ki te teugātupe a te Mālō o Tokelau.
E heai ni lāfoga e tatau ke fakamalohia ke fai vāganā e fakataga i he Tulafono a te Fono Fakamua.
E heai he tupe e tatau ke kave kehe mai te teugātupe a te Mālō o Tokelau vāganā—
E tuha ai ma te Tulafono Fakavae tenei, pe hō he Tulafono a te Fono Fakamua, ko nā fenua uma e i lalo o te kikilaga a te Taupulega.
Ko nā fenua fakateaganuku, e taupau fakatatau ki nā tu ma nā aga mahani a te nuku tena.
Ko nā fenua fakapitoa, e hē ni fenua fakateaganuku.
Ko nā matakupu uma e kāiga ki nā fenua fakapitoa pe ō ai, e tatau ke fakaiku e te Fakamahinoga Maualuga ke talafeagai ma te Tulafono mahani a Egelani.
E heai he fenua pe hō he āiā tau fenua e tatau ke fakaheke ki he tino e hē he Tokelau.
Kafai he fenua e manakomia mo he fakaaogaga fakateatunuku, e tatau lava lā ke i ei he maliliega i te va o te Mālō o Tokelau, ma te nuku e i ei ai te fenua tena.
Kafai he fenua e manakomia mo he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku, e fai nā fetukunakiga a te nuku ma nā tino e ō kilatou te fenua, ki te fakatauga pe ko te fakaaogāga o te fenua, mo ni fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku.
Kafai e hē maua e te nuku he maliliega mai nā tino e ō kilatou te fenua, ko te fenua e ono fakaaogā mo hō he fuafuaga fakateatunuku pe fakatenuku i te tukutukuga, ko nā tino e ō kilatou te fenua, kua maua muamua e kilatou ni fakamanuiaga talafeagai mai te nuku.
Ko nā āiātatau tautokatahi o tagata uma i Tokelau, ko ieia e takua i te Takutinoga a te Lalolagi mo Āiātatau a Tagata, ma, e kitea ki loto o te Feagaiga Fakavāomālō mo nā Āiā o Tagatānuku ma Fakanofonofoga Fakafaigāmālō.
Ko nā āiātatau o tagata tautokatahi i Tokelau, e fakaaogā kae amanakia foki nā āiātatau a ietahi tino ma te nuku e nofo ai te tino tena.
Kafai he tino kua mafaufau ko he tahi o ona āiātatau e ve ona takua i te Tulafono Fakavae kua fakahēaogā pe ka fakahēaogā, e ono mafai te tino tena ke tuhi talohaga ki te Fono a te Mālō Fakaauau mo he puipuiga o te āiātatau tena
Kafai te Fono a te Mālō Fakaauau e malie e tuha ai ma te talohaga, e ono mafai ke fai hō hana fakatonuga i tana kikila e talafeagai mo te puipuiga o tena āiātatau.
Ko he fakatonuga e fai i lalo o te palakalafa (4) e ono mafai ke fakamalohia veia lava ko he fakaikuga e a te Fakamahinoga Maualuga.
Ko te Fono a te Mālō Fakaauau, ko kinā tē fai ai te fakaikuga mulimuli ki te fuafuaga o nā matakupu uma e tau ki nā āiātatau o tagata.
Ko te Tulafono Hitiheni a Tokelau, ko teia kua fakatātia tonu mai i te Feagaiga o te Hokotaga Haoloto i te va o Tokelau ma Niuhila.
Ko te Tulafono Fakavae tenei, e mafai kē hui oioti i he ikugāfono a te Fono Fakamua, e mulimulitaki ki nā auala e fakapatino atu i te vāega tenei.
Ko he fakatu kē hui te Tulafono Fakavae tenei e tuku atu ki te Fono Fakamua, oi tuku atu ai lā e te Fono Fakamua ki nā nuku takitahi mō ni a latou onoonoga.
Ko he fakatu i lalo o te palakalafa (2) e hē pāhia, vāganā ko nā nuku takitahi kua fautua ki te Fono Fakamua i ni tuhituhiga, e lagolago ai te fakatu, ka ko hēki faia te palota a te Fono Fakamua.
Ko nā fakatātiaga mo te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, nā puipuiga, fakaauauga o nā huiga ki nā matakupu, te fakaauauga o nā tulafono e i ei nei, ma nā huiga ki nā tulafono e i ei nei, e fakatātia i te Matakupu Fakaopoopo.
Vāega 5(2)(ii), e hē fakataulia i hō he feagaiga na fai ma Niuhila i te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ma hō he feagaiga venei e tāmau ai ia Tokelau mai te taimi na haini ai.
Ko te Tulafono Fakavae tenei, e kamata oi aloakia i te taimi e fakahēai ai te Tulafono a Tokelau 1948.
Ko kilatou uma e taukavegia nā Tofi Filifilia Fakamua, ma te Kaufaigaluega Tautua Fakamua a Tokelau, i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia ai te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau pea i nā galuega kafai kua uma te fakaaloakia o te Tulafono Fakavae tenei, fakatatau ki nā nofoakiga ma nā tukutukuga na tofia ai, ma e veia lava ni tofiaga na fai i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.
Ke pa atu ki te taimi e fatu ai e te Fono Fakamua he tulafono e kehe mai, ko te Fakamahinoga Maualuga ma te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila, e fakaauau pea ma Fakamahinoga Maualuga ma Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau, ma, i te fakaaogāga o to lā mafai-fakamahino i Tokelau, e fakaaogā ai te tulafono a Tokelau.
Ko nā fakahinoga uma i te tulafono a Tokelau ki te Fakamahinoga Maualuga pe ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Niuhila e hui ke fai ma fakahinoga ki te Fakamahinoga Maualuga, ma, ko te Fakamahinoga mo nā Apili a Tokelau.
Vāganā e kehe mai he fakamatalaga e taku mai i te Matakupu Fakaopoopo tenei, ko nā tulafono uma kua aloakia i Tokelau i te taimi lava tena ka ko hēki kamata aloakia te Tulafono Fakavae tenei, fakatahi ai ma nā huiga uma e manakomia ke fai mo to latou fakatinoga i lalo o te Tulafono Fakavae tenei, e fakaauau lava te aloakia ke veia lava na fatu i lalo o te Tulafono Fakavae tenei.
Mo te fakaheaiga o ni mahalohaloga e takutino atu i te tuhituhiga fakatulafono mai te Kuini e aofia ai te Ofiha o te Kovana Hili o Niuhila e tatau ke fakauau te fakaaloakia veia he vaega o te tulafono a Tokelau.
Ko nā tulafono i lalo, ko na tulafono ia e fakahino kiei te palakalafa (1), e tatau ke kavea ni Tulafono o te Fono Fakamua ma e tatau ke fakaauau to latou aloakia—
I te kamataga aloakia o te Tulafono Fakavae tenei, ko nā fakatātiaga mo he tulafono e i ei nei, ieia kua opotia i loto o te Tulafono Fakavae tenei, e fakahēaogā e te Tulafono Fakavae tenei.
Ona ko te palakalafa (1), ko te mea ia kua fakahēai ai nā vāega ienei—
| Fakatomuaga palakalafa 4: |
|
| Fakatomuaga palakalafa 6: |
|
| Fakatomuaga palakalafa 5: |
|
| Fakatomuaga
palakalafa 9: Vaega 2 palakalafa 1 |
|
| Fakatomuaga palakalafa 13: |
|
| Vaega 1: |
|
| Vaega 1: |
|
| Vaega 1: |
|
| Vaega 2(2): |
|
| Vaega 3: |
|
| Vaega 3; 4; 5: |
|
| Vaega 4: |
|
| Vaega 4: |
|
| Vaega 4(8): |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5: |
|
| Vaega 5(2)(ii): |
|
| Vaega 5(2)(ii): |
|
| Vaega 5; 7: |
|
| Fakatomuaga palakalafa 5: Vaega 12(4): |
|
| Vaega 5(1); Vaega 10(1): |
|
| Vaega 6(1): |
|
| Vaega 6(1): |
|
| Vaega 6(1): |
|
| Vaega 6(2): |
|
| Vaega 6(4): |
|
| Vaega 6(5): |
|
| Vaega 7: |
|
| Vaega 8: |
|
| Vaega 8: |
|
| Vaega 8(1) |
|
| Vaega 8; 9: |
|
| Vaega 8; 9; 13: |
|
| Vaega 8(2) |
|
| Vaega 8(2); 10(1): |
|
| Vaega 9; Vaega 13(1): |
|
| Vaega 9(2): |
|
| Vaega 10(2): |
|
| Vaega 10(2): |
|
| Vaega 10(2): |
|
| Vaega 10(3); Vaega 11(4): |
|
| Vaega 12: |
|
| Vaega 12(1): |
|
| Vaega 12(3): |
|
| Vaega 13: |
|
| Pepa katoa: |
|
| Pepa katoa: |
|
| Pepa katoa: |
|
| Pepa katoa: |
|
| Vaega 4(3)(iii) |
|